Preporuka izložbi
Nasta Rojc, Autoportret s konjem, 1922., ulje platno (vl. Moderna galerija Zagreb)

Retrospektiva Naste Rojc

(Umjetnički paviljon, 15. travnja - 1. lipnja)

Slikarica Nasta Rojc za svoga je života bila cijenjena umjetnica vrlo prisutna na izlagačkoj sceni, tražena portretistica s brojnim narudžbama i javna osoba koja je inicirala osnivanje Kluba likovnih umjetnica. No, opus Naste Rojc ostao je zanemaren, hrvatska povijest umjetnosti u svojim ju je pregledima gotovo potpuno zaobišla, a njezina pozicija smještena u rubno područje ženskog slikarstva i tako varolizirana kao nešto minorno.

Slikarstvo Naste Rojc u kritičkim je pregledima najčešće bivalo okarakterizirano kao staromodno i osrednje, a ponekad je uvriježeno mišljene, kako je napomenula ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić (koja je uz Ivanku Reberski i autorica izložbe) dosezalo do percepcije nje kao slikarice koja je slikala pejzaže zato jer joj je bilo dosadno. Nasta Rojc je daleko od toga. To pokušava pokazati i ova izložba, a nakana je kako kaže Ivanka Reberski, rehabilitacija njezinog slikarstva.

Više informacija >>>

Baptiste Debombourg

Baptiste Debombourg u Galeriji Singular

(Pula, Galerija Singular, 18. travnja)

Baptiste Debombourg, jedan od najistaknutijih francuskih umjetnika svoje generacije, za svog je desetodnevnog boravka u Puli, u Galeriji Singular realizirao site-specific instalaciju Flow. To je druga verzija kontekstualne instalacije prvi put nastale od vjetrobranskih stakla u Québecu, Kanadi, 2013. Forma visokog staklenog vala s kojom se posjetitelj suočava, prati karakter ulice kojom je uzbrdo krenuo na putu do galerije, a koja nadalje vodi na vrh brda na kojem je smještena gradska mletačka utvrda, svjedok ljudskog akta osvajanja teritorija.

Debombourg se u svojoj umjetnosti koristi se raznim materijalima koje kombinira kako bi stvorio impresivne instalacije i objekte kojima pomiče granice naše percepcije. Kroz napetost odnosa konstrukcije i destrukcije, Debombourg propituje naš odnos s realnošću, objektima koje susrećemo u svojoj svakodnevici, te krhku prirodu ljudskog postojanja.

Više informacija >>>

Slavka Pavić, Kompozicija, 1956.

Slavka Pavić: Fotografije

(Muzej grada Zagreba, 15. travnja - 31. svibnja)

Slavka Pavić jedna je od najvažnijih hrvatskih fotografkinja druge polovine dvadesetog stoljeća. Fotografirati je započela pedesetih godina, u vremenu rasta interesa za fotografiju i njezinog potvrđivanja kao autonomne umjetnosti u Hrvatskoj. Koncepcija ove izložbe napravljena je uzevši u obzir svu širinu zanimanja i rada Slavke Pavić. Odabir fotografija načinjen je u suradnji s autoricom s ciljem davanja što boljeg uvida u njezin cjelokupan umjetnički opus.

Izložene fotografije Slavka Pavić donirala je Muzeju grada Zagreba, čime je znatno obogaćen fond fotografske zbirke. Ujedno, ovo je i prva velika izložba Slavke Pavić u muzejskom kontekstu čime je šira publika dobila priliku upoznati se sa značajem njezinog rada. Naime, iako dobro poznata u fotografskim krugovima, Slavka Pavić do sada nije bila predstavljena u širini svojega opusa u važnijem muzejskom prostoru.

Više informacija >>>

Nikola Vrljić: Cirkus!

(Zagreb, Gliptoteka HAZU, 16. travnja - 4. svibnja)

Kipar Nikola Vrljić u Gliptoteci predstavlja radove nastale u posljednje četiri godine koje koncepcijski objedinjuje nazivom "Cirkus". Izloženo je tridesetak Vrljićevih radova, skulptura i crteža, kroz koje umjetnik istražuje odmak od uobičajenih i skladnih ljudskih proporcija. Stvaranjem novog sklada odnosno nalaženjem harmonije u disharmoniji, Vrljić traži nadrealno u realnom, stvarajući ciklus simpatičnih, ležernih, ali upečatljivih skulptura, osebujnih likova koji su svi redom 'poispadali' iz šatora nekog tematski neodređenog cirkusa.

Remećenjem paradigmatskih skulptorskih proporcija autor nudi metaforu svakodnevice, gdje bizarno zapravo jest uobičajeno, no drugačije, iskrivljeno, oskvrnuto, posebno, pretjerano i nakaradno zapravo jest realno.

Više informacija >>>

Igor Šeler

Camera obscura - izložba ULUPUH-ove Sekcije za fotografiju

"Kamera opskura je pramajka svih fotografskih, kino, televizijskih, video, digitalnih i inih kamera. Nakon gotovo dva stoljeća razvijanja raznih sofisticiranih kamera, koja je danas svrha kamere opskure? Ta drevna sprava, the pinhole camera (Engl.), die Lochkamera (Njem.) ili camera obscura (Tal.) svjetska je baština koja ima pregršt moći što ih ne posjeduje nijedno od njene djece, a uz nove tehnologije otvara neistražene predjele likovnog bilježenja, oblikovanja i izražavanja. (...)

Raznolikost pristupa hrvatskih autora mogućnostima kamere opskure prisutna je i na radovima ove izložbe. Tako (abecednim redom) Abadžić Stanko odabire akt kao motiv, pri čemu mekim svjetlopisom kamere opskure daje puti ženskog tijela onu mekoću koju su pokušavali dosegnuti majstori klasičnog slikarstava. Alajbeg Zoran tom mekoćom bilježi osunčane vedute koje promatrača kontemplativno uvlače u dubinu prostora. Belaj Janko koristi ekstremno široke kadrove u kojima velikom dubinskom oštrinom snimke sitan motiv uz duhovit komentar predočava u zbunjujućem mjerilu." Ivica Kiš, iz predgovora

Više informacija >>>

Igor Eškinja: Ažuriranja

(Rijeka, Mali salon, 17. travnja - 17. svibnja)

Propitivanje mogućnosti i granica opažanja i dalje je u središtu umjetnikova interesa. Minimalni prostorni zahvati sa jednostavnim, mahom potrošnim materijalima, ostaju bazirani na prijelazima između dvije i tri dimenzije, između materijalnosti i dematerijalizacije, vidljivog i prikrivenog. Spojem teksta i slike, Eškinja bilježi vlastitu umjetničku biografiju, a da pritom proigrava uobičajeni faktografski pristup.

Slikovni se materijal direktno odnosi na dosadašnje radove, u vidu foto-reprodukcija, dokumentacije postava ili popratnih elemenata određene izložbe. Tekstovi su pak prisvojeni iz različitih područja, od domene društvenih mreža, područja suvremene umjetnosti, do Gestalt psihologije. Sagledani sami za sebe izgledaju kao opća mjesta, generički izrazi koji bi mogli stajati uz vrlo različite fenomene.

Više informacija >>>

Strukture nevidljivog

(Zagreb, Klovićevi dvori i Tehnički muzej, 16. travnja - 15. lipnja)

Izložbenim postavom i kroz prateća događanja međunarodni umjetničko-znanstveni projekt "Strukture nevidljivog" predložiti će odgovore na pitanje: "Kako pristupiti nepoznatom, granicama znanja, spoju materijalnog i nematerijalnog svijeta u ljudskoj svijesti?" Spomenuto pitanje Martine Kramer autorice projekta, postalo je cijelom timu sudionika i organizatora prvenstveno stručnim i znanstvenim izazovom.

Pristankom na sudjelovanje u ovome projektu svjetski poznati umjetnici i znanstvenici projiciraju stečeno znanje i predodžbe u konkretan galerijski prostor. Time ga uistinu preobražavaju i oblikuju novim viđenjima i promišljanjima nevidljivih struktura: svjetla, zvuka, tvari, tijela i valova. Instalacije in situ izvest će umjetnici iz Francuske, Finske i Hrvatske, koji du na razne načine povezani sa međunaraodnom umjetničkom scenom ovih područja istraživanja.

Više informacija >>>

Maja Kirovska

Maja Kirovska: "Temperature, Circulation, Gravitation"

(Zagreb, Galerija Inkubator, 18. travnja - 2. svibnja)

"Umjetnička praksa Maje Kirovske usmjerena je istraživanju i korištenju različitih medija poput instalacije, skulpture, videa, performansa, grafike, slikarstva, crteža i filma, a u svojim se radovima također najčešće odlučuje za kombinaciju istih, rijetko oblikujući rad u samo jednome mediju. Mlada umjetnica Maja Kirovska predstavlja se zagrebačkoj publici kroz nekoliko umjetničkih instalacija koje objedinjuje zajednička problematika i međusobno različite sižejne razine. Ipak, možda je uvjetno moguće izložene radove podvući pod nazivnik koncepta "postojanja", a kroz njihove pojedinačne teme iščitavati i analizirati ideju "življenja".

Autorica kroz predstavljene instalacije razlaže tri fizičke i fizikalne instance - temperaturu, cirkulaciju i gravitaciju, i to kao model kroz koji propituje ljudski život, a napose prakse podrazumijevanja, navikavanja i nepropitivanja fenomena koji nas okružuju."

Više informacija >>>

Aktualne izložbe
Pavel Braila, U počast pisaćem stroju

Vama na usluzi: Umjetnost i svijet rada

(Zagreb, Tehnički muzej, 27. ožujka - 30. rujna)

Izložba "Vama na usluzi" otvara nov prostor umjetničkog diskursa, uključuje tehnologiju i umjetnost u dijalog i analizira aspekte rada u kontekstu aktualne ekonomske i društvene krize u Centralnoj i Istočnoj Europi. Umjetnički radovi na izložbi prikazuju različite pristupe ubrzanoj transformaciji procesa rada, s posebnim interesom za utjecaj mehanizacije i automatizacije na naše živote. Izložba problematizira prilike i rizike koje trenutne forme rada donose.

Umjetnici/ice postavljaju ciljana pitanja o društvu rada: kako se rad mijenja? Kada je povlastica, a kada opterećenje? Što znači automatizacija radnog procesa? Jesu li današnje društvo znanja i ekonomija uslužnih djelatnosti budućnost našega radnog vijeka? Što znači biti fleksibilan i mobilan? Kako rad i nezaposlenost utječu na to kako se doživljavamo?

Više informacija >>>

Ivan Picelj / retrospektiva grafika

(Zagreb, Kabinet grafike, 9. travnja - 20. svibnja)

U povodu 90. obljetnice rođenja Ivana Picelja, Kabinet grafike predstavlja retrospektivni pregled njegovog stvaralaštva u grafičkom mediju. Picelj kao antologijsko ime geometrijske apstrakcije u Hrvatskoj, ostavio je bogati opus ostvaren u mediju slikarstva, kiparstva, crteža, a posebno je zapamćen kao stožerna figura hrvatske grafičke umjetnosti druge polovine 20. stoljeća.

Piceljev grafički opus, samodostatna je, izdvojiva cjelina i komplementarna dionica njegova stvaralaštva. Nastaje periodički, bez velikih intervala, u nizu problemski prezentiranih cjelina - grafičkih mapa i serija. Jedanaest naslova ostvaruje u suradnji s vrsnim znalcima tehnike u serigrafskim atelijerima Zagreba, Pariza, Ljubljane, s odabranim tekstopiscima, europskim likovnim kritičarima. Ostvaren tijekom pola stoljeća kontinuiranoga rada, taj je opus respektabilno poglavlje hrvatske grafičke umjetnosti u mediju serigrafije i nezaobilazna dionica europske moderne grafike.

Više informacija >>>